Voditeljica projekta Sanja Perić Gavrančić na međunarodnoj je konferenciji u Cambridgeu (BASEES Conference, University of Cambridge) održala izlaganje Slavonic Languages in Early Modern Scholarship.
Arhivsko istraživanje
listopada 2024.
Voditeljica projekta Sanja Perić Gavrančić bila je na istraživačkom boravku u Dubrovniku, gdje je u rukopisnoj zbirci Knjižnice Male braće radila na analizi rukopisa 74 – Od nasl’jedovan’ja Isukrstova i od pogrde od svijeta (1639.), koji je prema projektnom planu predviđen za objavljivanje u faksimilu i transkripciji.
Organizacija znanstvenoga skupau Zagrebu
21. i 22. studenoga 2024.
Suradnici na projektu dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić i dr. sc. Sanja Perić Gavrančić sudjelovali su kao članovi Programsko-organizacijskoga odbora u organizaciji znanstvenoga skupa Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulićakoji se održao u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom 21. i 22. studenoga 2024. godine u Zagrebu.
Izlaganja na znanstvenome skupu u Zagrebu
21. studenoga 2024.
Na skupu Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića održana su dva izlaganja u kojima su predstavljeni rezultati rada na projektu:
Suradnica na projektu Marijana Horvat održala je izlaganje Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je.
Voditeljica projekta Sanja Perić Gavrančić održala je izlaganje Nasl’jedovan’je nakon Marulićeva Naslidovan’ja – zagonetka rukopisa 74 iz Knjižnice Male braće u Dubrovniku.
Gostujuće predavanje i predstavljanje projektau Dubrovniku
Dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Sanja Perić Gavrančić održale su 29. kolovoza 2025. izlaganje Language change, language planning, and the fate of the pronominal clitic ju in Croatian. A diachronic perspective (u suautorstvu s dr. sc. Zrinkom Kolaković, Alpen Adria Universität Klagenfurt).
Izlaganje o Kašićevu prijevodu De imitatione Christina znanstvenome skupu u Splitu
6. listopada 2025.
U okviru manifestacije 37. KNJIGA MEDITERANA u Književnome krugu Split 6. listopada 2025. održan je Znanstveni skup Bartol Kašić – život, djelo, suvremenici, na kojemu su suradnice na projektu dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Ivana Lovrić Jović održale izlaganje Dubrovački književni jezik u leksiku Kašićeva Nasledovan’ja – teksta koji još uvijek nije transkribiran ni proučen u cijelosti.
Dani Bartola Kašića
4. – 7. studenoga 2025.
U povodu 450. obljetnice Kašićeva rođenja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, od 4. do 7. studenoga u Zagrebu i na Pagu održani su Dani Bartola Kašića.
U Gradskoj knjižnici održano je otvaranje Dana Bartola Kašićauz prigodni program i predstavljanje knjige Kašićevo Pismo od nasledovanʼja Gospodina našega Jesusa, čiji su autori suradnici na projektu (Vuk-Tadija Barbarić, Željka Brlobaš, Marijana Horvat, Ivana Lovrić Jović, Sanja Perić Gavrančić).
5. studenoga 2025.
U Profesorskoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva održan je Znanstveni kolokvij u organizaciji Instituta za hrvatski jezik, Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga filološkog društva. Na kolokviju su izlaganjima sudjelovali znanstvenici Instituta i suradnici na projektu.
U organizaciji Instituta za hrvatski jezik, Grada Paga i Matice hrvatske Pag održane su popularno-znanstvene aktivnosti u Pagu. Predavanja su održali institutski znanstvenici dr. sc. Domagoj Vidović (Paška prezimena) i dr. sc. Dalibor Vrgoč (Pater Bartol Kašić i europski gradovi – zemljopisni oris jednoga života), predstavljena je knjiga Kašićevo Pismo od nasledovanʼja Gospodina našega Jesusa, čiji su autori svi suradnici na projektu: Vuk-Tadija Barbarić, Željka Brlobaš, Marijana Horvat, Ivana Lovrić Jović, Sanja Perić Gavrančić.
Predstavljanje niza De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika i predavanje o Marulićevu i Kašićevu prinosu hrvatskoj kulturi i baštini
12. studenoga 2025.
Institutski znanstvenici i suradnici na projektu održali su 12. studenoga 2025. u Muzeju Moslavine u Kutini niz predavanja o Marku Maruliću i Bartolu Kašiću. Marijana Horvat održala je uvodno predavanje o Marku Maruliću i Bartolu Kašiću, a izlaganje Željke Brlobaš tematski je bilo posvećeno djelu De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika, odnosno predstavila je tri prijevodne knjige na čakavskome, štokavskome i kajkavskome te prijevod Bartola Kašića, koji je ujedno najstariji hrvatski tiskani prozni prijevod, objavljen u povodu 450. obljetnice rođenja i 375. obljetnice smrti Bartola Kašića. Vuk-Tadija Barbarić nazočne je upoznao s metodama digitalizacije starih tekstova, kao i izvornoga teksta Kašićeva Nasledovan’ja.
Predavanje i predstavljanje projekta u Zagrebu
12. studenoga 2025.
Na Okruglom stolu Odjela za stariju hrvatsku književnost Hrvatskoga filološkog društva Sanja Perić Gavrančić ukratko je predstavila rad na projektu i održala predavanje Višejezični katalozi molitava u humanističko-renesansnim jezikoslovnim spisima na latinskom jeziku.
Predstavljanje projekta uz izlaganje Prayers and mulitlingual prayer collections in non-liturgical texts
25. veljače 2026.
Voditeljica projekta Sanja Perić Gavrančić predstavila je rad na projektu i održala izlaganje na mrežnom sastanku međunarodnoga projekta PRAYTICIPATE (COST ACTION CA231143 https://prayticipate.eu/) u čijem radu sudjeluje od listopada 2024. godine.
Sudjelovanje na Okruglome stolu u Skoplju
19. ožujka 2026.
Suradnica na projektu dr. sc. Marijana Horvat sudjelovala je na Okruglome stolu Izazovi izrade terminoloških i dvojezičnih rječnika, koji je 19. ožujka 2026. održan na Filološkome fakultetu Blaže Koneski u Skoplju. U suautorstvu s Lanom Hudeček i Milicom Mihaljević održala je izlaganje pod naslovom Nazivlje u posebnim i općim rječnicima (primjer Rječnika jezikoslovnoga nazivlja i Mrežnika). U izlaganju je istaknula važnost rada na projektu De imitatione Christi na trima stilizacijama hrvatskoga književnog jezika za stvaranje korpusa povijesnojezičnoga nazivlja i povijesnoga leksika općenito.
Sudjelovanje na međunarodnome okruglom stolu u organizaciji COST akcije PRAYTICIPATE
17. lipnja 2026.
Voditeljica projekta Sanja Perić Gavrančić pozvana je na sudjelovanje na međunarodnome okrugolm stolu MULTILIGUAL PRAYER CULTURES.
Održala je izlaganje Collecting prayer texts in multiple languages – the case of Renaissance scholars Theodore Bibliander (De ratione communi omnium linguarum, Zürich 1548)and Conrad Gesner (De differentiis linguarum, Zürich 1555).